Melem za uho

Uporno i naporno pokušavam učenicima preporučiti poeziju koja će ih nadahnuti (i od koje neće izdahnuti!), no nisam uspjela nikoga nadahnuti. Čak niti povezivanjem slika s riječima, nisam to uspjela – iako slušaju glazbu. Je li glazba poezija?

Izložila sam odabranu poeziju svog najdražeg autora – “Genij gomile” i “Dinosaurija, mi”. Većinu drugih nisam mogla izložiti zbog neprikladnih riječi za osnovnu školu (aha, jesam li vas sad zainteresirala?).

20191107_100030

Pri tome sam na umu imala da bi učenike možda više zanimala poezija koja odražava “njihov” jezik (jezik se neprestano razvija kroz odbacivanje određenih riječi i prihvaćanje novih u uporabu), drugačije svjetonazore od ustaljenih normi i tradicije te potpunu slobodu izražavanja.

Kolegama sam u zbornici izložila poeziju Roberta Roklicera s kojim sam imala prilike i osobno komunicirati, a ne na panou u školskom predvorju, također zbog neprikladnih riječi.

Uz ideju za pisanje pjesme koju sam imala na radionici kritičkog čitanja i kreativnog pisanja “Pisaće mašine” kao dopisni član… Odabirući određenu pjesmu, ispod svakog stiha ispišemo vlastite asocijacije i misli od kojih zatim odaberemo najbolje i dobijemo svoju pjesmu! U nedostatku inspiracije, tuđi stihovi nam služe tek kao polazište 🙂

 

Vezano uz prethodnu objavuDoživljavamo li glazbu u riječima i slikama, ili na neki poseban način?

 

Žao mi je zbog toga što učenici izbjegavaju poeziju, ali slušaju glazbu (glazbu slušaju svi i sluša se svuda?). Dok ovo pišem, slušam ovo

Prepoznajemo sretnu i tužnu glazbu, a ona koju slušamo za osobno uživanje itekako izražava našu osobnost – kroz nju otkrivamo i sebe i druge. Uz omiljene pjesme doživljavamo i prolazimo kroz određene životne situacije – te ih zauvijek zapamtimo ponekad i povezujući ih baš s glazbom. Neki od nas pjevaju, sviraju, plešu, pišu…

 

Interaktivne knjige sa zvučnim efektima nailazimo na sve više polica, poboljšavajući iskustvo doživljaja. Neki vole čitati uz omiljenu glazbu, dok neke glazba ometa i odvraća im pozornost od čitanja stoga preferiraju potpunu tišinu. Zaključak – čitajte onako kako vam najviše odgovara! 🙂

 

JESTE LI ZNALI?

Glazba kao terapija predstavlja uporabu glazbe u obrazovnom i medicinskom, ali i u svakodnevnom okruženju – glazba itekako djeluje na naše emocije. Štoviše, glazbena terapija se provodi kod ljudi koji pate od bolesti živčanog sustava – aktivira određena područja mozga i stimulira emocionalne odgovore, ponašanje, pamćenje, pozornost (primjerice, ljudi koji boluju od demencije, Parkinsonove bolesti, moždanog udara, različitih ozljeda mozga i kognitivnih deficita).

Autor:

Nevidljiva knjižničarka Iva.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s